Alge za dug život (1)

Преглед на претходна тема Преглед на наредна тема Go down

Alge za dug život (1)

Пишување by Admin on Чет Јан 08, 2015 1:16 pm

Alge za dug život (1)
[You must be registered and logged in to see this image.]
Alge su najbogatiji izvor hranjivih tvari pa znatno mogu utjecati na našu vitalnost, izdržljivost, koncentraciju i raspoloženje. One su tvornice kisika, one sadrže više minerala i vitamina od majčinog mlijeka, a bjelančevinama se "rasipaju". Pa zašto izostaju s naših jelovnika?

Iako izgledaju kao biljka, alge su u stvari živi mikroorganizmi bez korijena, lišća i cvijeta. Procjenjuje se da postoji više od 25.000 vrsta algi, od kojih većina živi u oceanima, dok su ostale slatkovodne. Vodeni cvjetovi, vodene mahovine, morsko bilje ili morske trave - sve su to oblici algi.

Alge su zaslužne da je Zemlja, koja je do tada bila pusta i obavijena otrovnim plinovima, postala prostor ugodan za život biljaka, životinja i čovjeka. Sva živa bića na planeti, posredno ili neposredno, povezana su s postojanjem algi. One i danas još uvijek proizvode 80 do 90 posto kisika na Zemlji!

Upravo je nevjerojatno da alge ne zauzimaju istaknuto mjesto na našim jelovnicima s obzirom da su one, od svih izvora hrane na Zemlji, najbogatiji izvor hranjivih tvari. Hraneći se algama lako možemo poboljšati svoje psihofizičko stanje: vitalnost, fizičku izdržljivost, sposobnost koncentracije i raspoloženje.


U gejzirima

Alge postoje već više od 3,5 milijarde godina, dulje nego li svi ostali oblici života na zemlji. Nalazimo ih posvuda: u vodi, zraku, zemlji, pa čak i u našim crijevima. Jako su otporne. Čak ih je moguće naći u vrućim vodama gejzira i vječno zaleđenim predjelima planeta, kao i na vječno bijelom Kilimandžaru.

Čak je i Crveno more dobilo ime po jednoj vrsti alge! Neke su tako malene da ih možemo vidjeti samo mikroskopom koji povećava 1.000 puta, druge su veće od plavetnog kita koji se hrani isključivo planktonskim algama. Najveće alge narastu do 50 metara dužine. To su smeđe morske alge, takozvane kelp alge.

Poznajemo smeđe alge (wakame, hiziki, arame, kombu), zelene (chlorella), modrozelene (AFA i spirulina), zlatne i crvene alge (nori). Što je alga tamnija, sadrži više hranjivih tvari.

Alge se nezamislivo brzo razmnožavaju. Neke od njih se dijele tako brzo da u jednom danu iz jedne jedine alge nastane milijun novih organizama! Stručnjaci kažu da algi naprosto ne može ponestati, te da bi njihova energetska vrijednost lako mogla riješiti problem gladi u svijetu.


Tvornice kisika

Alge su bila prva živa bića koja su fotosintezom proizvela kisik. Proizvode 3 puta više kisika od svih drugih biljnih vrsta zajedno, stoga su važniji izvor kisika na našem planetu negoli prašume.

Mnogo vrsta algi je neprestano u pokretu. Najaktivnije među njima vodu usisaju u sebe, pretaču je i opet izluče. Druge plivaju po moru. Neke alge, koje žive u jezerima, po noći zarone na dno, a po danu izlaze opet na površinu. Kada ljeti sja vrelo sunce, proces je obrnut: po danu zarone u dubinu jezera kako im prejako sunce ne bi oštetilo osjetljive stanice, noću izlaze na površinu.

Alge sadrže više mineralnih tvari i vitamina od majčinog mlijeka, a prije svega puno bjelančevina, neke čak i do 68 posto.

U azijskim zemljama alge se tradicionalno koriste u prehrani. Najveći potrošači danas su Japan, Kina i Koreja, ali i Island, Irska i Kanada. Naravno, danas se većina potražnje dobije uzgojem algi, a tek 10 posto prikupljanjem iz prirodnih staništa.


Brašno, gnojivo...

Kina je najveći proizvođač jestivih algi, godišnje se sabire približno pet milijuna tona. Najveći dio otpada na proizvodnju kombu alge. Japan proizvede 600.000 tona jestivih algi godišnje, uglavnom nori (tanka alga kojom se omata riža za sushi).

Alge se mogu koristiti kao dodatak hrani. Od smeđih algi koje se sabiru, melju i suše, proizvodi se algino brašno koje se koristi kao dodatak hrani za stoku.

Visoka koncentracija vlakna zadržava vlagu, a koncentracija minerala koje alge sadrže obogaćuje tlo, stoga se alge mogu koristiti i kao visokovrijedno gnojivo.

Neke alge imaju sposobnost apsorpcije iona teških metala iz onečišćenih voda, kao npr. cinka ili kadmija. Ispusne vode iz uzgajališta često sadrže veliku količinu organskih tvari koje stvaraju probleme za život u obližnjim vodama. Alge su sposobne iskoristiti onečišćenje kao izvor hranjivih tvari za svoj metabolizam i time pročišćavaju vodu.

Zbog svojih različitih vrijednih sastojaka alge se osim kao hrana koriste i u kozmetičkoj, farmaceutskoj, kemijskoj, prehrambenoj i tekstilnoj industriji. O algama su napisane mnoge stručne rasprave, njihov sastav i način korištenja proučavaju znanstvenici širom svijeta, no za vašu informaciju o njihovoj vrijednosti ovdje objavljujemo samo osnovne karakteristike najpoznatijih algi.

Danas pišemo o svojstvima alge spiruline, a sutra o hloreli, kelpu, nori algi i dunalieli.


spirulina [You must be registered and logged in to see this image.]

Spirulina

Spirulina je modro-zelena alga, punovrijedna, blagotvorna i lako iskoristiva hrana. Sadrži preko stotinu različitih hranjivih tvari sa sinergijskim djelovanjem, među kojima su 60 posto bjelančevine, zatim vitamini i minerali, antioksidans beta-karoten, gama-linolenska kiselina i druge esencijalne masne kiseline.

Spirulina nas opskrbljuje mnogim esencijalnim mineralima i oligoelementima. Njena tamnozelena boja je rezultat nagomilanih prirodnih pigmenata - klorofil (zelen), fikocianin (modar) i karotenoidi (narančast). Svi oni vežu na sebe velik dio sunčeve energije.

Ta vrsta alge raste brzo, a osigurava 20 puta više proteina po jedinici kultivirane površine od soje i 200 puta više od goveđeg mesa! Ne iskorištava plodnu zemlju, dok se za dobivanje 1 kg kukuruznog proteina troši 22 kg površinskog sloja zemlje, a za 1 kg proteina goveđeg mesa - 145 kg.

Bogate i punovrijedne hranjive tvari spiruline osiguravaju gotovo sve životno neophodne sastojke koji nedostaju svakodnevnoj prehrani. Ona daje sportašima bogate rezerve energije, krijepi ljude s problemima probave, pomaže pri povišenom šećeru, stresu i depresiji, poboljšava jasnoću uma. Konzumira se stoljećima. Danas milijuni ljudi po cijelom svijetu koriste ovaj dar prirode.

Spirulina je izuzetno bogata beta - karotenom koji je provitamin vitamina A (25 puta ga ima više nego u sirovoj mrkvi). Ona može ne samo spriječiti pojavu raka, nego i sasvim obrnuti proces njegova razvitka, ako je već došlo do bolesti. Prirodni oblici provitamina A su puno kvalitetniji, za tijelo probavljiviji i samim tim iskoristiviji, za razliku od sintetskih (umjetnih) preparata.

Beta - karoten je prirodni antioksidant, koji osim od malignih, zaštićuje i od srčanih bolesti, virusa SIDE, bakterija, jača imunološki sustav, potpomaže i ubrzava saniranje rana i smanjuje veličinu tumora. Smanjuje i nivo kolesterola u krvi i poboljšava zdravlje u svakom pogledu. Samo 3 g spiruline osigurava 180 posto dnevne potrebe za beta-karotenom! Uzimanje beta-karotena preporuča se umjesto vitamina A jer ne postoji opasnost akumulacije, a samim tim i predoziranja.

Spirulina sadrži velike količine vitamina B12, u čemu je samo AFA alga nadmašuje. Sirova goveđa jetra sadrži 26 puta manje vitamina B12 nego što ga ima ova alga! Vitamin B12 je od životne važnosti za stvaranje krvi, osigurava potrebnu tjelesnu energiju, a naročito je važan za normalan razvoj i funkcioniranje neurona. Neophodan je i za prirodno čišćenje crijeva.

Spirulina je tri puta bogatija vitaminom E od sirove pšenične klice i izuzetno je biološki aktivna zbog prisustva drugih vitamina i esencijalnih tvari.


Majčino mlijeko

Gama-linolenska kiselina apsolutno je neophodna za razvoj dojenčadi. Majčino mlijeko je sadrži u najvećoj količini, dok se spirulina svrstava na drugo mjesto, te je zato nazvana "majčino mlijeko planete". Kod odraslih osoba, gama-linolenska kiselina pomaže smanjenju nivoa kolesterola, a samim tim i visokog krvnog tlaka. Ublažava neka stanja, kao artritis, bolove prije menstruacije (PMS), ekceme, psorijazu...

Spirulina je naročito bogata organskim željezom (oko 50 puta je bogatija od špinata), koje je netoksično i lako probavljivo. To je čini dragocjenom hranom krvi. Njeno bogatstvo minerala je od izuzetne važnosti za zdravu kožu, kosti i zube. U tom pogledu je spirulina "rame uz rame" sa Klamathskom algom, naročito kada je uzgajana u zadovoljavajućim uvjetima.

Spirulina, kao i AFA-alga, sadrži dva puta više bjelančevina od soje, i tri puta više od goveđeg mesa, ribe i jaja. U isto vrijeme, u jednom gramu suhe algine mase sadržano je manje od 4 kalorije i gotovo ništa kolesterola! Bjelančevine spiruline sadrže 8 esencijalnih i 10 neesencijalnih aminokiselina. Spirulina je alkalna hrana i održava idealni pH organizma.

Za trudnice, djecu...

Zbog nepravilne prehrane i pretjeranog uzimanja prerađene, prekuhane, frigane hrane, hrane koja duže stoji, kao i gaziranih bezalkoholnih napitaka, naš organizam postaje pretjerano kiseo - što je jedan od glavnih razloga češćeg oboljevanja. Da bi bili zdravi, neophodno je održavati alkalno-kiselu ravnotežu organizma - u čemu nam pomažu AFA-alga i spirulina.

Spirulina je, svojim cjelovitim blagotvornim učinkom na organizam, savršena hrana. No, nema tako izrazit efekat na mozak i stvaranje krvi kao AFA-alga. Naročito je potrebna i dragocjena trudnicama i dojiljama, maloj djeci, starijim osobama i aktivnim sportašima. Može se konzumirati prije obroka, između kao i za vrijeme obroka.

Njeno djelovanje je usmjereno ka čitavom organizmu, dok utjecaj na mozak i živčani sustav nije tako značajan kao kod AFA-e. Upravo zato je korisno kombinirati te dvije vrste mikroalgi kako bi se postigao najbolji učinak na čitav organizam.

Извор: [You must be registered and logged in to see this link.]
avatar
Admin
Admin

Female Број на мислења : 51
Местолокација : Makedonija
Job/hobbies : konsultant za zdravje i ubavina
Registration date : 2008-01-26

Преглед на профилот на членот http://zdravje-ubavina.mysite.com

Вратете се на почетокот Go down

Преглед на претходна тема Преглед на наредна тема Вратете се на почетокот


 
Permissions in this forum:
Не можете да одговарате на темите во форумот